
UGLEDNI ČAS OKTOBAR – MESEC PRAVILNE ISHRANE
Objavljeno: 16. nov 2026.
Kategorije: Viši razredi, Srednja škola
U okviru obeležavanja Oktobra – Meseca pravilne ishrane, realizovan je ugledni čas kroz međupredmetno povezivanje sadržaja iz istorije, kuvarstva i biologije, u kome su učestvovali učenici sedmog razreda, učenici obrazovnog profila pravno-poslovni tehničar i učenici obrazovnog profila kuvar.
Cilj časa bio je da se učenicima pokaže da se o značaju pravilne ishrane, izbora namirnica i očuvanja zdravlja može govoriti iz različitih uglova, kao i da se istorijski i stručni sadržaji mogu povezati sa temama koje su značajne za svakodnevni život.
Centralni deo časa bila je tema „Trpeza Nemanjića“, koju su pripremile i predstavile učenice odeljenja 2/1. Kroz prezentaciju su učenici upoznali način ishrane u srednjovekovnoj Srbiji, namirnice koje su se koristile, razlike u ishrani vladara, vlastele i običnog stanovništva, kao i značaj trgovine za nabavku pojedinih namirnica i začina. Sa aspekta istorije, trpeza je posmatrana kao deo svakodnevnog života srednjovekovnog čoveka, ali i kao pokazatelj društvenih razlika, privrednih prilika, trgovačkih veza i verskih običaja.
Sadržaji iz istorije povezani su sa oblastima kuvarstva i gastronomije. Učenici su se upoznali sa karakterističnim namirnicama i jelima srednjovekovne Srbije, a posebna pažnja posvećena je kaši od prosa, slatkom prosu i bunguru. Kroz poređenje sa savremenim jelima, poput sutlijaša, pilava i jela pripremljenih ispod sača, učenici su uočavali sličnosti, razlike, promene u načinima pripreme i kontinuitet pojedinih namirnica i kulinarskih tradicija kroz vreme. Na ovaj način istorijski sadržaji dobili su praktičnu i savremenu dimenziju.
Poseban akcenat stavljen je na poruku da bogata trpeza nije nužno i zdrava trpeza. Na primeru Nemanjićke trpeze učenici su podstaknuti da razmišljaju o količini i raznovrsnosti hrane, izboru namirnica, umerenosti i njihovom uticaju na zdravlje. Time je istorijska tema prirodno povezana sa sadržajima biologije i savremenim preporukama o pravilnoj ishrani.
Drugi deo časa realizovan je kroz istraživački projekat „Koliko šećera zapravo pijemo?“, u okviru koga su učenici ispitivali količinu šećera u gaziranim sokovima i energetskim pićima. Čitanjem deklaracija, izračunavanjem količine šećera u različitim pakovanjima i njegovim praktičnim prikazom pomoću kockica šećera, učenici su na zanimljiv i vizuelno upečatljiv način sagledali koliko šećera mogu da unesu putem različitih napitaka. Razgovaralo se i o tome šta se dešava sa šećerima u organizmu i zbog čega je važno razvijati zdrave životne navike.
Čas je obogaćen interaktivnim kvizom, kroz koji su učenici povezivali istorijske činjenice, namirnice, tradicionalna jela i savremene navike u ishrani. Na taj način podsticani su aktivno učešće, saradnja, razmena znanja i kritičko promišljanje o sopstvenim izborima.
Realizacijom ovog uglednog časa pokazano je da se istorijski, stručni i prirodno-naučni sadržaji mogu uspešno povezati u jedinstvenu temu, blisku učenicima i njihovom svakodnevnom životu. Učenici su proširili znanja o srednjovekovnoj srpskoj gastronomiji, uočili povezanost tradicionalne i savremene ishrane, razvijali svest o značaju očuvanja kulinarske tradicije, ali i o značaju pravilnog izbora namirnica i napitaka za očuvanje zdravlja.
Poruka časa bila je jednostavna i primenljiva u svakodnevnom životu: čitajmo deklaracije, birajmo namirnice odgovorno, hranimo se umereno i ne zaboravimo da je voda najbolji izbor za svakodnevnu hidrataciju.




